Ovaj dokument daje pregled ključnih brojki hrvatskog asfaltnog sektora u 2021. godini. Podaci obuhvaćaju proizvodnju asfaltnih materijala, vrste asfalta, njihove primjene u asfaltnom kolniku, količine ponovnog korištenja/recikliranja starog asfalta, broj tvrtki koje proizvode asfalt i ukupne kapacitete za proizvodnju asfalta. Podaci su dobiveni od proizvođača asfalta u Hrvatskoj, i u ovom momentu su najbolji i najpouzdaniji podaci za asfaltnu industriju u Hrvatskoj.

Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je proizvedeno i ugrađeno ukupno 2,71 milijuna tona asfaltnih mješavina za izgradnju i održavanje cesta.

Od toga je:

• 63% proizvedenih asfaltnih mješavina ugrađeno u završne slojeve kolnika,
• 2% mješavina u vezne slojeve kolnika i
• 35% mješavina u nosive slojeve kolnika

Za završne slojeve kolnika su korišteni:

• asfaltbeton (94,0%),
• SMA (5,7%),
• BBTM (0,3%)

Proizvodanja asfalta u 2021. godini po četiri regije je sljedeća:

 Središnja Hrvatska: 1.40 milijuna tona (52% ukupne proizvodnje)

• Istočna Hrvatska: 0,46 milijuna tona (17% ukupne proizvodnje)
• Istra, Primorje i Lika: 0,45 milijuna tona (16% ukupne proizvodnje)
• Dalmacija i Dubrovačko primorje: 0,40 milijuna tona (15% ukupne proizvodnje)

 Preko 100.000 tona asfaltnog materijala u 2021. godini proizvelo je šest tvrtki:

Strabag 449 tisuće tona, Colas Hrvatska 305 tisuću tona, Cesta Pula 182 tisuće tona, Zagrebačke ceste 135 tisuća tona, GP Krk 133 tisuće tona, Osijek Koteks 128 tisuća tona i Pedom asfalti 100 tisuća tona.

Proizvodnja asfalta u 2021. godini povećana je u odnosu ne 2020. godinu za oko 16% a u odnosu na 2019. godinu za oko 3,5%.

Zahtjevi koji se odnose na na sve gospodarske grane u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova, manje potrošnje energije i općenito smanjivanje svih vrsta otpada vrijede i naravno i za asfaltnu idustriju.

Današnji prioritet je ubrzano preusmjeravanje s tradicionalnog linearnog gospodarstva (uzmi, koristi, odloži) ka kružnom i „zelenom“ gospodarstvu (napravi, koristi, ponovno koristi, ponovno napravi, recikliraj, smanjenje emisije stakleničkih plinova, smanjenje potrošnje energije).

Asfalt je materijal koji se može 100% ponovno koristiti u proizvodnji novog asfalta (primarni cilj) ili reciklirati (sekundarni cilj) i asfaltna industrija je u mogućnosti postići cilj stvarnog cirkularnog gospodarstva. Treba jasno istaknuti činjenicu da je asfalt proizveden uz dodavanje starog asfalta jednako kvalitetan kao i asfalt proizveden od isključivo novih sirovina. Naravno, potreban je stalan napor da se zatvori petlja cirkularnog gospodarstva i za to je potrebna i zakonska podrška, kao i podrška javnih investitora u cestovnom sektoru.

Zbog toga treba uklanjati široko rasprostranjene predrasude da je asfalt opasan material. Što je u biti asfalt? Asfalt je mješavina 95% kvalitetnog kamenog agregata i 5% bitumenskog veziva i kao takav je sigurno inertan materijal i pogodna sirovina za proizvodnju novog asfalta, i ne bi trebao biti tretiran kao građevinski otpad, što je danas slučaj.

Korištenje starog asfalta uklonjenog s postojećih cesta iziskuje i ne tako jeftino opremanje postojećih asfaltnih baza dodatnom opremom, što nije mali trošak za vlasnike asfaltnih baza. Od 57 asfaltnih baza u Hrvatskoj (ukupnog kapaciteta 6700 t/h) njih 22 (ukupnog kapaciteta 3.400 t/h) su opremljene dodatnim uređajima za korištenje starog asfalta u proizvodnji novog asfaltnog materijala. Opremanje i drugih baza vezano je za stimulativnu politiku tretmana uklonjenog starog asfalta – kako od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tako i javnih investitora.

U Hrvatskoj je u 2021. godini proizvedeno 615.000 tona asfalta s dodatkom reciklažnog asfalta (manje od 23% ukupno proizvedenog asfalta) , za što je utrošeno oko 120.000 tona reciklažnog asfalta.

U 2021. godini ukupno je s cesta i ostalih prometnica uklonjeno oko 400.000 tona starog asfalta, dakle svega 30% tog vrijednog resursa (a ne otpada) je iskorišteno u proizvodnji novog asfalta.

Stimuliranjem korištenja starog asfalta za proizvodnju novog asfalta smanjujemo potrebu za eksploatacijom prirodnih resursa kamenog materijala, potrebu za trajnim odlagalištima, transporte, i značajno smanjujemo utjecaj na okoliš.

Značajan doprinos „zelenoj“ asfaltnoj industriji je i proizvodnja tzv. nisko-temperaturnih asfalta – asfalta koji se proizvode pri značajnije nižim temperaturama od tzv. vrućih asfalta, što značajno smanjuje potrošnju energije i količinu štetnih emisija, a bitno poboljšavaju i radne uvjete radnika na ugradnji asfalta. Unatoč nabrojanim prednostima, u Hrvatskoj se korištenje nisko-temperaturnog asfalta ne potiče ni na koji način, pa je u ukupnoj proizvodnji asfalta manje od 3% nisko-temperaturnih asfalta. 

- PROIZVODNJA ASFALTA U EUROPSKIM ZEMLJAMA

Kompletan izvještaj o proizvodnji asfalta u europskim zemljama - Asphalt in Figures 2021 je u pripremi.